Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) /Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske (USAOH)/Narodna omladina Hrvatske (NOH)/Savez socijalističke omladine Hrvatske (SSOH)
Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) kao politička organizacija osnovan je u Zagrebu 10. rujna 1919. godine. Početkom 1920. SKOJ je imao 37 mjesnih organizacija i zajedno s KPJ i sindikatima vodio je niz akcija, kao što su demonstracije, sukobi omladinaca s policijom, angažiranje u izbornoj kampanji za Konstituantu. Nekolicina skojevaca formirala je terorističku organizaciju „Crvena pravda“, a kulminacija je Alijagićev atentat na Milorada Draškovića 21. srpnja 1921. što je bio povod donošenju Zakona o zaštiti države. U prosincu 1921. formiran je Akcioni odbor kao rukovodstvo SKOJ–a. Početkom 1922. postojala su samo oblasna rukovodstva (u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji), a u Zagrebu i Beogradu stvara se Savez radničke omladine. Na Prvoj zemaljskoj konferenciji SKOJ–a od 20. do 22. kolovoza 1922. zaključeno je da se paralelno sa stvaranjem Nezavisne partije Jugoslavije, priđe stvaranju legalnog Saveza radničke omladine. Osnovne političke akcije SKOJ–a vezane su uglavnom za proslave značajnih datuma iz povijesti međunarodnog revolucionarnog pokreta, pokretanje više časopisa i osnivanje sportskih klubova. Nakon zabrane rada 12. srpnja 1924. ponovno se pokreće ilegalni rad na principu ćelija. U vrijeme jačanja fašizma, na međunarodnoj razini SKOJ predvodi stvaranje širokog demokratskog, antifašističkog naprednog omladinskog pokreta. Četvrta zemaljska konferencija održana u prosincu 1935. ističe potrebu omasovljenja i stvaranja jedinstva omladine. Pokreću se novi omladinski listovi i časopisi i SKOJ nastoji privući što više seoske i ženske mladeži. Članovi SKOJ–a sudjeluju kao dobrovoljci u španjolskom građanskom ratu i predvode mnoge akcije studentske, radničke i srednjoškolske omladine, poput demonstracija protiv vlade Cvetković–Maček 14. prosinca 1940. u Beogradu.