[0564] Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju. Razgraničenje na području Kleka i Sutorine (1833. – 1880.)

Signatura: HR–DAZD–564

Klasifikacija: A.1.7.2.

Naziv fonda: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju. Razgraničenje na području Kleka i Sutorine

Vrijeme nastanka gradiva: 1833.–1880.

Razina opisa: Serija

Količina gradiva: 1 kut.; 0,1 d/m

Stvaratelj: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju (Landesgubernium/Statthalterei Dalmatien)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Vidi HR–DAZD–90: Vlada/Namjesništvo u Zadru 1813.–1918., str. 293

Povijest prijepora oko granice na području Kleka i Sutorine započinje potpisivanjem mira u Srijemskim Karlovcima između Austrije, Turske i Mletačke Republike 1699. To je područje bilo važna trgovačka komunikacija za koju se nakon što su Turci napustili taj kraj, trebalo dogovoriti kome će pripasti: Dubrovniku ili Mlecima (Herceg Novom). Pobijedila je dubrovačka strana, pa su se mletački pregovarači morali odreći hercegovačkog teritorija kojeg su oružjem osvojili tijekom Morejskog rata. Venecija se morala zadovoljiti priobalnim područjem i odreći se svega što je sprečavalo povezivanje Dubrovačke Republike s turskim teritorijem. Nakon dugih pregovora austrijske i dubrovačke diplomacije 1700. i 1701. godine uspostavljena su dva turska koridora kod Kleka i Sutorine, koji su sa zapadne i istočne strane odvajali Dubrovnik od mletačkih posjeda. Premda je to bila velika pobjeda dubrovačke i austrijske diplomacije u sprečavanju zaokruživanja mletačkog posjeda na istočnom Jadranu, te su odluke imale negativne posljedice na društveni i gospodarski razvoj Boke kotorske, a posebice na položaj hrvatskog stanovništva Boke.

Prema odlukama Berlinskoga kongresa godine 1878. Austro–Ugarska Monarhija je okupirala Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora je priznata kao samostalna suverena država, što je dovelo do promjena u zaleđu Dubrovnika i Boke kotorske koje je bilo potrebno regulirati pregovorima.

POVIJEST FONDA

Spisi ove serije dio su predsjedničkih spisa Vlade i Namjesništva koji su vjerojatno do kraja djelovanja institucije bili odlagani zasebno zbog potreba posla. Arhivisti su polovicom 20. st. ovu seriju spisa fonda Vlada/Namjesništvo, koja je bila zasebno odložena, priključili zbirci Miscellanea (HR–DAZD–377) kao svežanj 25. Godine 2011. ovo je gradivo izdvojeno i iskazano kao zasebna serija fonda Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju. U inventaru zbirke Miscellanea upisane su promjene.

SADRŽAJ

Gradivo ove serije nastalo je radom Predsjedničke kancelarije Namjesništva za Dalmaciju u razdoblju od 1833. do 1880. godine. Spisima iz tog razdoblja priloženi su prijepisi dokumenata iz ranijih razdoblja koji se odnose na problematiku razgraničenja na području crnogorskog primorja kao što su npr. prijepisi odredbi mira u Srijemskim Karlovcima, prijepisi dokumenata iz dubrovačkog arhiva, prijepis tajnog mirovnog ugovora potpisanog u Paštorovićima 1717. između Porte i Mletačke Republike itd. Gradivo osim spisa sadrži i karte područja na koje se serija odnosi.

Spisi imaju oznake razredbenog sustava koji je primjenjivan u Predsjedničkoj kancelariji u razdoblju od 1834. do 1908. godine. To su Kategorija II. Uredi i činovnici, II/1 Predsjedništvo, II/1 1 Instrukcije i Kategorija X/4 Crna Gora.

POPIS GRADIVA

Spisi i karte, 1833.–1880., 1 kut.

JEZIK/PISMO

njemački; latinica, njemačka gotica.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–88: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju u Zadru 1813.–1918.

BIBLIOGRAFIJA

Kolić, Dubravka. Carsko–kraljevsko Namjesništvo u Zadru 1814.–1918. Institucija i gradivo. Zadar: Državni arhiv u Zadru, 2010. *** Dokoza, Serđo; Obad, Stijepo; Martinović, Suzana. Južne granice Dalmacije od XV. st. do danas, drugo dopunjeno izdanje. Zadar: Državni arhiv u Zadru, 2005. *** Čoralić, Lovorka. Boka kotorska u doba Morejskog rata (1684.–1699.), Kolo 3 (2001). Zagreb: Matica Hrvatska, 2001.