Signatura: HR–DAZD–346
Klasifikacija: K.2.
Naziv fonda: Obitelj Bergelić
Vrijeme nastanka gradiva: 1717.–1847.
Razina opisa: Fond
Količina gradiva: 1 kut.; 0,1 d/m
Stvaratelj: Obitelj Bergelić
POVIJEST STVARATELJA GRADIVA
Bergelići su splitska obitelj ugarsko–hrvatskog porijekla iz Osijeka, koja se za vrijeme Bele IV. i provale Tatara doselila u selo kraj Livna u Bosni. Posjedovali su imanje u selu Podhum i kuću u Livnu. U Split su se prvi doselili braća Ilija i Petar Bergelić pok. Luke za vrijeme rata za oslobođenje hrvatskih i ugarskih zemalja od Turaka (1683.–1699.). U svom svjedočenju Civilnoj kancelariji u Splitu u srpnju 1694. izjasnili su se o svojim posjedima u Bosni, te da su njihov otac Luka i njegovi nasljednici imali titulu grofa (conte) koju im je odobrio bosanski kralj (Obiteljski fond Alberti, sign. 122). Ilijini sinovi Dujam, Antonijo i Matija borili su se u mletačkim postrojbama protiv Turaka pod Sinjem, Kninom i Hercegnovim. Matija Bergelić pok. Ilije bio je službenik u Građanskoj kancelariji u Splitu, a 1734. postaje bilježnikom. Treći brat, Antonijo služio je u redovnoj mletačkoj vojsci u činu kapetana. Prvi dodir sa Splitom Bergelići su imali najvjerojatnije preko svoga strica kanonika Frane Ante Bergelića rođenog 1639. koji im je priskrbio veliki posjed na otoku Braču. On i brat mu Luka upisani su 1719. godine u plemstvo Osora i Cresa, a godine 1731. dobivaju rimsko viteštvo. Najistaknutiji član splitske obitelji Bergelić je kanonik dr. Horacije (1752.–1816.). Godine 1775. stekao je diplomu prava u Padovi. Bio je član Splitskog gospodarskog društva i njegov predsjednik. Od godine 1810. profesor je hermeneutike i crkvene povijesti. Napisao je raspravu u kojoj dokazuje da je Splitska nadbiskupija baštinila prava i povlastice Solinske i predao je providuru Vincenzu Dandolu s nakonom da spriječi ukidanje Splitske nadbiskupije.
POVIJEST FONDA
Godine 1948. Arheološki muzej u Zadru predao je Arhivu u Zadru jedan svežanj dokumenata obitelji Bergelić te nešto spisa obitelji Filippi i Zanchi (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br.7/48). U kut. 149, pozicija 2 zbirke Miscellanea, nalazila se diploma prava padovanskog sveučilišta splitskog kanonika Horacija Bergelića iz godine 1775., koja je priključena obiteljskom fondu Bergelić.
SADRŽAJ
Gradivo je sačuvano fragmentarno, sadrži imovinsko–pravne dokumente triju generacija obitelji Bergelić, a odnose se na njihove posjede na otoku Braču. O povijesti obitelji Bergelić više se može doznati iz dokumenata obitelji Bergelić koji su podserija u obiteljskom fondu Alberti.
POPIS GRADIVA
Spisi, 1717.–1847., kut. 1
JEZIK/PISMO
Talijanski, hrvatski; latinica, bosančica
OBAVIJESNO POMAGALO
Analitički inventar.
DOPUNSKI IZVORI
BIBLIOGRAFIJA
Hrvatski biografski leksikon, sv. 1. Zagreb, 1983. (natuknica) Bergelić (Brelić), Horacija, str. 684.