Signatura: HR–DAZD–109

Klasifikacija: A.1.7.4.

Naziv fonda: Kotarsko poglavarstvo Zadar

Vrijeme nastanka gradiva: 1821.–1868.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 17 knj., 28 svež.; 4,2 d/m

Stvaratelj: Kotarsko poglavarstvo u Zadru (I. R. Capitanato distretuale di Zara, I.R. Pretura politica di Zara)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Kraljevina Dalmacija krajem 1815. podijeljena je na četiri okruga (Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor), a u razdoblju od 1. siječnja 1816. do 26. kolovoza 1818. i Makarska je privremeno bila peti okrug, koji se 1818. ujedinio sa Splitom.

Osnivanje okružnog poglavarstva u Zadru obznanio je guverner Franjo Tomašić 3. prosinca 1816., a ono je započelo s radom 17. ožujka 1817. U sjedištima okruga (Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor) osnovana su Naredbom od 14. kolovoza 1818. kotarska poglavarstva za upravno–političke i sudske poslove (preture miste). Okrug Zadar imao je 8 kotareva (Zadar, Obrovac, Šibenik, Knin, Drniš, Skradin, Pag i Rab) i 18 općina (Zadar, Nin, Biograd, Sali, Silba, Obrovac, Novigrad, Benkovac, Skradin, Šibenik, Tijesno, Zlarin, Knin, Biskupija, Drniš, Mirilović, Pag i Rab). F. Tomašić je 29. veljače 1820. izdao proglas da se umjesto pomirbenih sudaca uspostavljaju preture – kotarska poglavarstva (Pristolje suditelno alliti pretura).

Prva značajnija reorganizacija uprave u Dalmaciji provedena je 1823. na temelju Odluke od 4. svibnja 1821. (u okrugu Kotor Odluka je stupila na snagu 1836. Godine.) Prema Pravilniku o organizaciji općina i teritorijalnoj podjeli iz 1822. u Dalmaciji ostaju i dalje četiri okruga (Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor). Okruzi se dijele na kotareve, a ovi na općine. Zadarski je okrug imao 8 kotara: Kotar Zadar (s općinama Zadar, Nin, Biograd, Sali i Silba), Kotar Obrovac (s općinama Obrovac, Novigrad i Benkovac), Kotar Šibenik (s općinama Šibenik, Zlarin i Tijesno). Kotari koji su i sjedišta općina osnovani su u Kninu, Drnišu, Skradinu, Pagu i Rabu.

Kotarsko poglavarstvo u Zadru teritorijalno je obuhvaćalo:

1. Općinu Zadar (podesteria) s naseljima grad Zadar, Varoš, Voštarnica, Arbanasi, Bibinje, Sukošan, Galovac, Škabrnja, Prkos i Plavanik (danas dio Škabrnje), Zemunik, Albanesi (danas dio Zemunika), Smoković, Murvica, Zlokovnica (dio Murvice), Crno, Dračevac, Bokanjac, kuće Pelegrini, Maslina (danas Belafuža), Diklo, Puntamika, Kožino, Sestrunj, Rivanj, Ugljan, Lukoran, Sutomišćica, Poljana, Preko, Kali i Kukljica.

2. Općinu Nin (sindikat) koja obuhvaća grad Nin s Varošem, Grbe, Stanove, Zaton, Petrčane, Privlaku, Vir, Poljica, Žeravu, Dračevac (Ninski), Miljašić, Briševo s Grusima, Visočane, Poličnik, Rupalj, Suhovare, Vrsi, Ljubač, Ražanac, Radovin i Tribanj.

3. Općinu Biograd (sindikat) koja obuhvaća područje Pakoštana, Sv. Filip i Jakov, Turanj, Krmčinu (danas Sv. Petar), Goricu, Raštane, Tinj, Polaču, Jagodnju Gornju i Donju, Ceranje, Vranu, Radašinovac, Banjevce, Vrgadu, Tkon, Pašman, Mrljane, Neviđane, Dobropoljanu, Banj i Ždrelac.

4. Općina Sali (sindikat) obuhvaća Sali, Zaglav, Žman, Luku, Savar, Brbinj, Dragove, Soline, Veli Rat s naseljima Verona i Polje, Zvirinac, Mali i Veli Iž i Ravu.

5. Općina Silba (sindikat) koja obuhvaća područje otoka Silbe, Oliba, Premude, Ista, Zapuntela, Brgulja i Molata.

Godine 1827. smanjuje se Kotar Obrovac i ukida se općina Benkovac, a dio selâ izdvaja se iz kotara Obrovac i prenosi u nadležnost općine Zadar i kotara Zadar i to Nadin, Raštević, Veljane i Trljuge. Selo Biljane Donje, koje je do tada bilo u sastavu općine Novigrad, pripaja se općini Zadar, a selo Tribanj koje je do tada bilo u sastavu općine Nin, pripaja se općini Obrovac.

Godine 1847. osnivaju se Kotarski sud, Kotarsko poglavarstvo kao miješana pretura (pretura mista) i Općina Benkovac. Sela Nadin i Raštević se odvajaju od Zadra i ulaze u sastav općine i kotara Benkovac. Ovakva teritorijalna mjerodavnost ostaje do 1868. godine, kada se provodi novi ustroj kotareva, sudova i općina.

Prema ovoj organizaciji općine su osnovne političko–teritorijalne organizacije. Na čelu općina koje su bile u sjedištu okruga ili kotara bio je načelnik (podestà), a u ostalima načelnik (sindaco) i podnačelnik (vicesindaco). Općine su imale općinsku upravu i općinsko vijeće; općinsko vijeće u sjedištima okruga imalo je 15 članova, a u sjedištima kotareva 9. Kotarski poglavari u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru bili su istovremeno i načelnici dotične općine. Izbor članova općinskog vijeća obavljao se svake treće godine. Općine su se sastojale od više naselja. Naselja s najmanje 25 obitelji imala su seoskoga glavara (capovilla), a seoski glavar je po potrebi imao jednoga pristava (aggiunto) i čauša–tekliča. Služba im je trajala tri godine, a Okružno poglavarstvo moglo je potvrditi ponovno imenovanje iste osobe.

Naredbom ministra unutarnjih poslova Bacha o upravnom uređenju Dalmacije, sastavljene na načelima carske odluke od 11. kolovoza 1850., za provedbu novoga uređenja Dalmacije predviđena je i posebna komisija, koja je objavila proglas o novom upravnom uređenju. Predložena je sukladno Naredbi ministra unutarnjih poslova od 19. kolovoza 1850. godine. Promjena je predviđala da Pokrajina Dalmacija ima isti broj okruga (četiri) i sedam političkih kotara (prefettura distrettuale): Zadar, Šibenik, Sinj, Split, Makarska, Dubrovnik i Kotor.Ta se podjela nije održala. Donesen je i novi općinski zakon, ali nikada nije stupio na snagu u Dalmaciji.

Novi teritorijalni ustroj proveden je 1854. godine. Ova se nova promjena nije bitno razlikovala od ustroja iz 1822. i 1836. godine. Prema njemu Dalmacija ima i dalje 4 okruga (Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor), 31 politički kotar, 88 političkih općina i 743 porezne općine. Okrug Zadar imao je 10 političkih kotara: Zadar, Rab, Pag, Skradin, Kistanje, Obrovac, Benkovac, Drniš, Knin i Šibenik, 17 općina i 218 sela i zaselaka.

Ova organizacija dodaje Zadarskom okrugu još kotareve Kistanje i Benkovac. Do manjih izmjena dolazi i u razdoblju od 1854. do 1861., broj okruga i kotara nije se mijenjao, ali su neke općine ukinute pa je njihov broj pao s 88 na 82.

Uoči 1861. u Dalmaciji postoje 4 okružna poglavarstva, 31 kotar i 82 političke općine.

Naredbom Ministarstva od 5. prosinca 1865. o ukidanju okružnih vlasti u Dalmaciji, koja je trebala stupiti na snagu 1. siječnja 1866., funkcije okružnoga poglavarstva dijelom preuzimaju kotarska poglavarstva a dijelom Namjesništvo. Nova administrativna podjela Dalmacije provedena je na osnovi Zakona od 19. svibnja 1868. godine. Carskom odlukom od 14. rujna 1852. regulirano je uređenje i nadležnost okružnih i kotarskih ureda. U prvom članku odluke stoji da je kotarski ured (L’ufficio distrettuale) nadležan za sve upravne i pravosudne poslove koji nisu u isključivoj nadležnosti nekih drugih vlasti ili organa.

U drugom poglavlju iste odluke navodi se djelokrug i mjerodavnost kotareva. Kotarski uredi brinu se za izvršavanju zakona i očuvanju javnog reda i mira, sigurnosti osoba i nepovredivosti vlasništva. Nadalje brinu se da zakoni i naredbe viših vlasti budu proglašeni unutar granica kotara. Kotarevi kojih granice dopiru do državnih granica imaju svojevrsnu odgovornost i za državnu granicu, tako da o bilo kakvom događanju na granici obavještavaju više vlasti. Nadležnost kotarskih ureda obuhvaća primjenu propisa i zakona u području poljoprivrede, održavanja cesta i mostova, mlinova, brana, splavi i nasipa, sudjelovanju pri novačenju, otpuštanju, nadzoru privremeno otpuštenih i pozivanju privremeno otpuštenih vojnika te prilikom prijevoza, smještaja i opskrbe vojske. U njihovoj nadležnosti su i ženidbene dozvole, dozvole i nadzor javnih dražbi, nadzor tiska, novina, sekti koje djeluju na području kotara i nadzor stranaca koji se pojave i borave na teritoriju kotara. Briga kotara su siromašni i nadzor općinskih radnji vezanih za njih, primjena zdravstvenih propisa i briga za zdravlje stanovništva, ćudoređe, čistoća, cestovno redarstvo. Vrši nadzor gradnje i protupožarnih poduzimanja, sajmova i obrta, polja, lugova i lova, postupaka službenika u različitim kotaru podređenim službama i uslužnim djelatnostima. Kotarski ured ostvaruje nadzorno i zaštitno pravo države u poslovima svjetovnih i duhovnih zaklada, administracije crkvenih dobara, gradnji crkava i župnih kuća, pitanju školstva općenito te školskih gradnji, nabavki i redovitom pohađanju nastave.

Kotarski ured nadgleda, podupire i podučava općine, koje se nalaze u njegovoj teritorijalnoj nadležnosti u obavljanju poslova i provedbi propisa i zakona, te rješava predmete koji su mu po zakonu proslijeđeni od općina.

Pored navedenih poslova kotarski ured ima i građansku i kaznenu sudsku nadležnost kao prvostupanjski sud. Osim toga, sudjeluje pri izradi i periodičnom pregledavanju katastra i nadzire podređene mu porezne urede. Podređeni porezni uredi brinu se za pobiranje, pohranjivanje i obračunavanje svih njima doznačenih državnih dohodaka, taksa, prihoda od državnih dobara i šuma i drugih prinosa koji ne nastaju uplatom poreza.

POVIJEST FONDA

Gradivo Kotarskog poglavarstva u Zadru pronađeno je među gradivom Okružnog poglavarstva u Zadru i nalazi se odloženo u svežnjeve od 36 do 61 i dvije velike kutije bez broja. Prigodom izrade Pregleda arhivskih fondova odvojeno je gradivo Kotarskog poglavarstva Zadar za razdoblje od 1821. do 1865. i formiran je arhivski fond za kotarska poglavarstva koja su bila unutar Okružnog poglavarstva u Zadru.

SADRŽAJ

Fond nije sređen.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnici 1821.–1860., 15 knj.

2. Kazala urudžbenih zapisnika 1824., 1826.

Spisi

Opći spisi 1821.–1860., 28 svež.

JEZIK/PISMO

Talijanski, njemački, hrvatski; latinica, gotica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Privremeni popis u sklopu Okružnog poglavarstva u Zadru.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–88: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju 1813.–1918.

HR–DAZD–102: Okružno poglavarstvo u Zadru 1816,.1865.

BIBLIOGRAFIJA

Vidi HR–DAZD–102: Okružno poglavarstvo u Zadru 1816.–1865., str. 385