Signatura: HR–DAZD–97
Klasifikacija: A.1.7.2.
Naziv fonda: Redarstveno ravnateljstvo u Zadru
Vrijeme nastanka gradiva: 1814.–1848. 1852.–1866.
Razina opisa: Fond
Količina gradiva: 32 knj., 62 svež.; 11 d/m
Stvaratelj: C. kr. Redarstveno ravnateljstvo u Zadru (I.R. Direzione die polizia in Zara)
POVIJEST STVARATELJA GRADIVA
Razdoblje Druge austrijske uprave u Dalmaciji započelo je ulaskom austrijskih trupa u prosincu 1813. godine u Dalmaciju, u Dubrovnik u siječnju 1814. godine i u Boku kotorsku u srpnju 1814. godine. Ovim činom Austrija je osvojila, a potom na Bečkom kongresu 1815. godine i dobila navedena područja. Druga austrijska uprava u Dalmaciji, koja se od 1817. godine naziva Kraljevina Dalmacija, trajala je do 1918. godine. Prva briga nove austrijske vlasti bila je da u novostečenoj Pokrajini organizira funkcioniranje državnih tijela. Organiziranje uprave povjereno je posebnoj Dvorskoj komisiji u Beču. Godine 1819. donesen je Dekret o konačnom ustroju Vlade kojim prestaje razdoblje provizorija. Cijela pokrajinska Vlada i državne službe bile su izravno podvrgnute centralnoj vlasti u Beču. Tako je najviši organ policijske uprave u Monarhiji predstavljala Visoka policijska služba i Ured za cenzuru. Visoka policijska služba bila je nadređena svim policijskim direkcijama te uredima za cenzuru i reviziju, policijskim komesarijatima, policijskom oružništvu i žandarmeriji u svim pokrajinama Monarhije. Revolucionarna 1848. godina u Monarhiji dovela je i do promjena u organiziranju vlasti, pa je kolegijalni sustav zamijenjen ministarskim. Na mjesto Ujedinjene dvorske kancelarije došlo je Ministarstvo unutarnjih poslova koje je među ostalim poslovima političke uprave preuzelo i one ukinutog Dvorskog policijskog ureda (Polizeyhofstelle) u čiji djelokrug su spadali i poslovi policijskih ravnateljstava.
Na čelu cjelokupne pokrajinske uprave u Dalmaciji bila je Vlada, koja od godine 1852. dobiva naziv Namjesništvo, na čijem čelu se nalazi namjesnik, koji je sve do 1902. godine u svojim rukama objedinjavao vojnu i civilnu vlast, kada se te dvije funkcije odvajaju. Vlada, kao najviše tijelo Pokrajine bila je nadležna i za poslove opće i političke redarstvene uprave.
Dolaskom po drugi put na vlast u Dalmaciji (1814.–1918.) Austrija je Dekretom od 25. prosinca 1814. godine, na osnovi Redarstvenog pravilnika donesenog 1. studenoga 1791. od strane Leopolda II., provizorno ustrojila redarstvenu službu u Dalmaciji i Redarstveno ravnateljstvo sa sjedištem u Zadru. Privremeni ustroj Ravnateljstvo je imalo do 1820. kada se Carskom odlukom od 23. listopada 1820. godine ova ustanova trajno ustanovljuje, a za njenog upravitelja imenovan je bivši viši komesar policije u Trstu i savjetnik u Vladi Giacomo Hahn. Uz redarstveno ravnateljstvo policijska služba u Dalmaciji je bila organizirana preko policijskih komesarijata, kao nižih redarstvenih tijela sa sjedištem u Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Policijski komesarijat Split teritorijalno je obuhvaćao područje upravno–političkih okruga Splita i Makarske, dok je policijski komesarijat Dubrovnik obuhvaćao područje okruga Dubrovnik, a kotorski područje Kotora. Odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova od 9. listopada 1848. godine Redarstveno ravnateljstvo u Zadru se ukida, a njegove poslove preuzimaju okružna, kotarska i općinska poglavarstva. Slomom građanske revolucije i uspostavom Bachovog apsolutizma, ponovno se obnavlja njegov ustroj. Na osnovi Carske odluke od 17. studenoga 1852., Namjesništvo u Zadru donosi Oznanjenje 13. lipnja 1853. o ustrojstvu Redarstvenog ravnateljstva, koje će početi djelovati 20. lipnja 1853. godine. Ovom odlukom se u službi Redarstvenog ravnateljstva u Zadru sjedinjuju svi poslovi redarstvene službe. Ovakav ustroj ostat će na snazi do 1866. godine, kada se ukida Redarstveno ravnateljstvo, a njegove poslove preuzima dijelom Namjesništvo, a dijelom kotarska poglavarstva i općine.
Redarstveno ravnateljstvo u Zadru, kao središnje tijelo redarstvene službe u Pokrajini Dalmaciji nadziralo je i provodilo sve pismene ili usmene odluke Više policije odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova u Beču, te upravitelja Pokrajine i Vlade, kome je bilo podređeno. U poslove redarstvenih vlasti spadalo je: poduzimanje svih potrebnih preventivnih mjera radi zaštite vladara i cesarske kuće te poštivanje državnih zakona; sprečavanje svega što bi moglo ugroziti sigurnost države i građana; briga o održavanju javnog reda i mira; zaštita sigurnosti građana i njihove imovine; provođenje istrage i privođenje svih prekršitelja zakona nadležnim organima. Pri obavljanju svojih poslova Ravnateljstvo je moglo zatražiti i pomoć vojno–redarstvene straže i žandarmerije.
Redarstveno ravnateljstvo je vodilo i poslove „više“ (državne) policije i to: nadzor i svi poslovi vezani za strane državljane, nadzor nad svim stvarima koje se odnose na „rezervate“ (tajne političke događaje); nadziralo je i pazilo na sve tajne organizacije; vodilo i nadziralo financijske poslove redarstvene službe te rad vatrogasnih postrojbi. Policijsko ravnateljstvo također je pomagalo i u nadziranju općina, kotarskih i okružnih poglavarstava, koji su obavljali dio poslova mjesnog redarstva.
C. kr. Redarstveno ravnateljstvo u Zadru ustrojeno je kao jedinstvena ustanova bez odjela. Na čelu Ravnateljstva nalazio se ravnatelj, kojeg je imenovao i postavljao namjesnik, a on je bio redovito i jedan od savjetnika u Vladi. Uz ravnatelja još su bili imenovani jedan viši povjerenik, jedan niži povjerenik, te nekoliko činovnika koji su obavljali administrativne poslove. Od uredskih knjiga obvezno su se vodili urudžbeni zapisnik i kazala i to predmetno kazalo i kazalo imena. Urudžbeni zapisnik je sadržavao sljedeće rubrike: broj predmeta, datum dospijeća predmeta, datum i broj pod kojim je predmet nastao, naziv stvaratelja, sadržaj predmeta, bilješka o rješavanju te datum rješenja. Kazala su se vodila po propisanom obrascu prema prvom početnom slovu osobe ili predmeta. Iz ovog propisanog načina odlaganja spisa odstupaju spisi u svež. 58, 59, 60, 61 i 62, u kojima se nalaze spisi odlagani prema sadržaju i imaju „interni urudžbeni zapisnik“. Tako su u svežnju 58 odloženi spisi s naslovom „personalije“, koji obuhvaćaju vremensko razdoblje od 1821. do 1829. i sadrže tajne osobne podatke raznih osoba iz svjetovnog i crkvenog života Dalmacije, a označeni su rimskim brojem I–XXXVII, svaki pojedinačni broj predstavlja „karton jedne osobe“; svež. 59 obuhvaća vremensko razdoblje od 1830. do 1840. godine i sadrži tajne policijske izvještaje različitog sadržaja; svež. 60 i 61 sadrže „Dnevne izvještaje policijske direkcije u Zadru“; za svaki mjesec izvještaji su sakupljeni u posebnu košuljicu, obuhvaćaju vremensko razdoblje od 1855. do 1860., a u svež. 62 nalaze se „Dnevni izvještaji Policijskog komeserijata Kotor“ za 1863., 1864. i 1865. godinu.
POVIJEST FONDA
Spisi fonda C. kr. Redarstvenog ravnateljstva u Zadru zatekli su se u tadašnjem Arhivu starih spisa Namjesništva za Dalmaciju. Nije poznato je li i kada vršeno odabiranje i izlučivanje. Tijekom sređivanja nije bilo nikakvog izlučivanja. U Znanstvenoj knjižnici u Zadru nalaze se tri svežnja ovog fonda i to: 590/1 (1820.–1833.); 590/2 (1834.–1836.); 590/3 (1837.–1853.). Iz Arhiva ih je odnio i u Znanstvenoj knjižnici pohranio ravnatelj biblioteke „Paravia“, a od 1936. do 1943. ravnatelj Arhiva u Zadru Giuseppe Praga, povjesničar. Gradivo ovog fonda nalazi se u svežnjevima, raspoređeno je kronološki po godinama, a unutar svežnja kronološki rastućim brojevima. Uvidom u cjelokupno gradivo nastojao se utvrditi prvobitan red, koji je poštovan tijekom sređivanje spisa ovog fonda. Spisi su sređivani prema urudžbenom zapisniku, koji je počinjao brojem 1 na početku godine i završavao zadnjim tekućim brojem u toj godini. Urudžbeni zapisnici i kazala nisu sačuvani za sljedeće godine: 1814.–1816., 1821., 1823.–1826., 1835., 1840.–1841., 1843. –1848. i 1853.–1864. Kazala, rađena prema prvom početnom slovu osobe ili predmeta, nedostaju za sljedeće godine: 1814.–1819., 1822., 1830.–1831., 1836.–1839. i 1859.–1866.
SADRŽAJ
Gradivo ovog fonda uglavnom čine personalni spisi, a riječ je uglavnom o izvještajima ili o traženju povjerljivih podataka od strane viših instanci vlasti, o moralnim i političkim osobinama državnih službenika, osoba iz javnog ili crkvenog života Pokrajine, bilo katoličke bilo pravoslavne crkve, sucima i sudskim činovnicima. Posebno se pazilo na boravak stranaca u zemlji; to se uvijek prijavljivalo Policijskom ravnateljstvu, tako da se među spisima ovog fonda mogu često naći i putovnice ili dozvole za putovanje po pojedinim mjestima Dalmacije. Strane osobe su gotovo uvijek bile praćene. O tome se također mogu naći izvještaji. Zbog specifičnih odnosa Austro–Ugarske prema Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, česti su i izvještaji o političkom stanju u tim zemljama. Posebno se pazilo na razloge boravka osoba iz tog područja u Dalmaciji. Među spisima se nalaze i izvještaji o kaznenim djelima (uglavnom samo onim počinjenim od strane državnih činovnika, klera ili vojske) i to krađama, „verbalnim deliktima“ i slično.
Veliki broj spisa odnosi se na djelovanje i članove sumnjivih društava i organizacija s područja cijele Monarhije. Među takvima najčešći su izvještaji o karbonarima. Dosta su česti i popisi zabranjenih tiskovina i novina koje treba cenzurirati. Spisi ovog fonda sadrže i različitu poslovnu korespodenciju Redarstvenog ravnateljstva u Zadru s Vladom, različitim namjesničkim odjelima, okružnim poglavarstvima, kao i ministarstvima u Beču. Posebno su zanimljivi i prebogati podacima o političkom, socijalnom i kulturnom stanju u Dalmaciji „mjesečni policijski izvještaji o stanju u Pokrajini i o raspoloženju naroda“, koji su slani u Beč. Ovi izvještaji nisu precizno vođeni za cijelo vrijeme djelovanja ovog Ravnateljstva.
Spisi ovog fonda, koji se čuvaju u Znanstvenoj knjižnici Zadar su popisani. Obuhvaćaju vremensko razdoblje od 1820. do 1870. godine. U fascikle su odloženi kronološki prema godinama. Sadržaj spisa je raznolik, a odnosi se na različite izvještaje o „tajnim sektama i organizacijama“, cenzuri i nadzoru nad tiskovinama, zabranjenim knjigama, posjeta ministra Bacha Dalmaciji.
POPIS GRADIVA
Urudžbeni zapisnici i kazala
1. Urudžbeni zapisnici 1817.–1820., 1822., 1827.– 1839., 1842., 1865., 1866., 17 knj.
2. Kazala osoba 1820.–1829., 1834., 1835., 1840.–1848., 1853.–1858.
3. Kazalo predmeta 1820.–1847.
Spisi, 1814.–1848, 1852.–1866. svež. 1–62
JEZIK/PISMO
njemački i talijanski; gotica, latinica.
OBAVIJESNO POMAGALO
Sumarni inventar.
DOPUNSKI IZVORI
AUSTRIJA – Beč, Državni arhiv: Ujedinjena dvorska kancelarija (Vereinigte Hofkanzeley)
HR–HDA–75: C. kr. Ministarstvo unutarnjih poslova 1848.–1918.
HR–DAZD–88: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju 1813.–1918. Spisi Predsjedništva.
HR–DAZD–497: Tajni spisi C. kr. Dalmatinskog Namjesništva u Zadru
BIBLIOGRAFIJA
Benna Hedwig, Anna. Organisierung und Personalstand der Polizeihofstelle (1793.–1848.): Auszug aus der Diss ex 1942., Miteilungen des österreichischen Staatsarchives, Bd. VI, 1953. *** Brunelli, Vitaliano. Le prime Vittime della polizia austriaca in Dalmazia, La rivista Dalmatica, 1822. *** Ivković, Frane. Organizacija uprave u Dalmacije za vrijeme druge austrijske vladavine 1814. –1918., Arhivski vjesnik 34–35 (1991.–1992.): str. 31–51