[0022] Općina Zadar. Veliki sudbeni dvor (12. st. – 1797.)

Signatura: HR–DAZD–22

Klasifikacija: A.1.2.4.

Naziv fonda: Općina/Komuna Zadar. Veliki sudbeni dvor

Vrijeme nastanka gradiva: 1351./1438.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 7 kut.; 0,7 d/m

Stvaratelj: Veliki sudbeni dvor u Zadru (Curia maior civilium Jadrensis)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Gradivo ovoga arhivskoga fonda obuhvaća predmletačko razdoblje, počam od Zadarskoga mira 1358. godine te gradivo nastalo i nakon ponovne uspostave mletačke vlasti u Zadru 1409. godine. Zadarskim mirom 1358. okončani su višegodišnji sukobi između ugarsko–hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i Mletačke Republike oko dalmatinskih gradova i Zadar dolazi pod vlast Mletačke Republike. Zadarskoga kneza nakon 1358. postavlja kralj, a izvršna vlast je u rukama zadarskih rektora kao lokalnih predstavnika. Razdoblje od 1358. do ponovnoga vrhovništva Venecije 1409. razdoblje je trgovačkoga i gospodarskoga procvata Zadra.

Sudbeni dvor u građanskim sporovima bio je sastavljen od kneza i savjetnika te nadbiskupa, ako je jedna od strana u sporu crkva ili samostan i od pravnika, redovito iz redova plemstva. Njihov broj nije stalan i kretao se od dva do sedam. Dok Zadar nije došao pod mletačku vlast, u kneževoj odsutnosti tri su suca bila na čelu općine i kasnije su se nazivali rectores za razliku od ostalih gradova u kojima su se nazivali iudices. Pod mletačkom vlašću suci su mogli biti ponovno izabrani tek nakon pet godina. Postupak se vodio u prisutnosti odvjetnika stranaka i oni su iznosili pismene dokaze ili su tražili prisegu. Sudbeni dvor je zasjedao na trgu ili u obližnjim crkvama Sv. Mihovila i Sv. Petra Novog, ali ponekad i drugdje, primjerice u kaptolskoj dvorani Sv. Stošije. Ne može se isključiti mogućnost da se sudski postupak vodio i u gradskoj loži ili općinskoj palači. Izvršenje presuda, posebno utvrđivanje granica posjeda u kotaru obavljao je jedan tribun koji se nazivao i pristald.

U vrijeme mletačke uprave Sudbeni dvor čine knez te tri ili četiri suca, koji su kao i ranije ponekad i javno sudovali. Nisu ponovno mogli biti izabrani nakon pet godina, nego nakon četvrte smjene sudaca ili od 1310. nakon godine dana. Sudac je trebao dati svoj glas u roku od 8 dana; ako ga ne bi dao u tom roku, bio je zauvijek udaljen iz Velikoga sudbenoga dvora. Ako je neki sudac morao biti udaljen zbog srodstva, zamjenik se birao per texeram ili per sortem. U sporovima u kojima vrijednost nije prelazila 20 soldi odlučivao je samo jedan sudac.

Druga knjiga Statuta posvećena je Velikome i Malome dvoru. Veliki sudbeni dvor nazivao se i Sudbenim kneževim dvorom, jer je njemu predsjedao knez ili osoba koju je on odredio.

POVIJEST FONDA

Ovaj fond je nastao od ostataka gradiva koje je uništeno, kao i spisa izdvojenih od bilježničkih knjiga, čini se, oko 1921. godine. Najveći dio gradiva pripada Velikom i Malom sudbenom dvoru (Curia maior et minor): presude, izjave svjedoka, sudski pozivi. Međutim, u gradivu se nalaze i fragmenti bilježničkih zapisa (isprava) kao i fragmenti Kneževe kancelarije. Gradivo je nesređeno i potrebno je temeljem analize toga gradiva učiniti reviziju sređenosti i obrade.

Spisi sačuvani u fondu zadarske Curia maior civilium – CMC nastali su u drugoj polovici 14. i prvoj polovici 15. st. Najstariji sačuvani registar zadarskih sudskih spisa potječe iz 1351.–1353. (CMC, kut. IV, fasc. 14, fol. 1–40). Taj je svezak objavio G. Ravančić. Dijelovi fonda su iz godina 1437.–1438. (CMC, kut. VII, fasc. 1/9, fol. 1–5), iako je sačuvan i jedan arak papira iz 1480. (CMC, kut. V, fasc. 10, fol. 241–242).

Rekonstrukciju sačuvanoga gradiva Curiae maior civilium i Curiae consulum et maris donosi Tomislav Popić u dva svoja rada navedena u bibliografiji: Izvorne cjeline srednjovjekovnih zadarskih sudskih zapisnika u arhivskom fondu Curia maior civilium (Historijski zbornik LXIV/2011, br. 2) i Zadarska Curia consulum et maris i njezini zapisnici iz druge polovine 14. i prve polovine 15. stoljeća. (Povijesni prilozi 41/2011). Za ta dva arhivska fonda donosimo popis prema sadašnjem stvarnom stanju gradiva po kutijama i svežnjevima.

SADRŽAJ

Odluke Velikog sudbenog dvora (Curia maior), sadrže na primjer presude u građanskim parnicama, sudbene rješidbe, osude (terminationes), izjave, sudski pozivi (citationes) svjedočenje svjedoka u postupcima (testimonia). Ovo je gradivo izuzetno vrijedan izvor za proučavanje društvenoga i gospodarskoga života Zadra, obiteljskih i imovinskih odnosa i hrvatskoga srednjovjekovlja općenito.

POPIS GRADIVA

1. kut., 1. svezak

1. Bilježnik Isnardo da Padova Izjave svjedoka pred sucem Antonom de Marostik. 1385. 1380., svež. 1.

2. Bilježnici Corado da Padova (1362.–1363.) i Isnardo da Padova: Presude u građanskim parnicama. (1370./1375., 3 lista), svež. 2.

3. Sudski pozivi (Citationes), vjerojatno druga pol. 14. st., svež. 3.

1. kut., 2. svezak

Bilježnik Vannes Dominici de Firmo.

1. Bilježnički zapisi (isprave) 1389., 1394.–1395., svež. 1.

2. Presude u građanskim parnicama 1389., svež. 2.

3. Izjave svjedokâ 1392.–1400., svež. 3.

2. kut. 1. svezak

1. Bilježnik Corado de Padua. Izjave svjedoka 1361.–1364. svež. 1–2.

2. Bilježnici Iohannes de Casulis, Raimondo de Modiis, Vannes Dominici de Firmo i Vannes Bernardi de Firmo. Uvođenja u posjed (Intromissiones), naplata dugova 1381.–1390., svež. 3

3. Potvrde, protunamire (Contralitterae). Kancelar za građanske parnice Brovicti Francisci de Firmo 1366.–1368., svež. 4.

4. Bilježnik Corado de Padua. Presude u građanskim parnicama. 1359.–1360., svež. 5.

5. Bilježnik Vannes Dominici de Firmo. Izvješća o rješenjima raznih zahtjeva 1391, 1394., svež. 6.

6. Bilježnik Johannes de Casulis. Izjave svjedoka 1381.–1386., svež. 7–8.

7. Bilježnik Vannes Bernardi de Firmo Bilježnički zapisi (isprave) 1394., svež. 9.

8. Bilježnik Johannes de Casulis. Bilježnički zapisi (isprave) 1390., svež. 10.

3. kut., 1. svezak

1. Kancelar Brovicti Francisci de Firmo. Bilježnički zapisi (isprave) 1366.–1367., svež. 1.

2. Presude u građanskim parnicama. Bez potpisa bilježnika 1407.–1409., svež. 2.

4. kut., 1. svezak

1. Bilježnik Corrado da Padova 1363., svež. 1.

Presude u građanskim parnicama suca Antonija de Marostika.

2. Sudske odredbe glede oporuka. Bez potpisa bilježnika 1369.–1370. svež. 2.

3. Bilježnik Laurentius de Alexandris, de Regio. Bilježnički zapisi (isprave) 1367, 1372.–1375., 1377., svež. 3–5.

4. Presude. Bez potpisa bilježnika 14. st., svež. 6–8.

5. Bilježnik Laurentius de Alexandris de Regio. Sudski pozivi (citationes) 1367.–1369., svež. 9–12.

6. Fragmenti dvije bilježničke isprave. Bez potpisa bilježnika 1361. i 1367., svež. 13.

7. Bilježnik Corrado da Padova. Sudske odredbe glede oporuka 1351.–1352., svež. 14.

8. Bilježnik Corrado da Padova. Izvršne odluke tribunâ 1358.–1360., svež. 15.

9. Bilježnik Corrado da Padova (vjerojatno). Izjave svjedokâ 1359.–1360. svež. 16.

5. kut., 1. svezak

1. Bilježnik Vannes da Fermo. Bilježnički zapisi (isprave) 1394.–1395., svež. 1.

2–3. Presude u građanskim parnicama. Isti bilježnik 1398. veljača – ožujak, svež. 2–3

4–8. Sudske odredbe glede oporuka. Isti bilježnik 1391, 1393.–1394., svež. 4–8.

9–10. Izjave svjedokâ. Isti bilježnik 1392, 1399., svež. 9–10.

11–12. Sudski pozivi (citationes) 1396, 1398., svež. 11–12.

13–26. Presude 1392–1395, 1398., svež. 13–27.

27. Klerik i kancelar Brovicti Francisci de Firmo. Izjave svjedoka 1366.–1365., svež. 27.

28. Cristoforo Zeno. Bilježnički zapisi (isprave) 1411., svež. 28.

6. kut., 1. svezak

1. Bilježnik Bandino de Damiani. Bilježnički zapisi (isprave) 1391.–1393., svež. 1.

2. Fragment neke sudske presude 1407., svež. 2.

3. Bilježnik Prettus q. Iohannis de Pretto. Fragment bilježničkoga zapisa (isprave) svež. 3.

4. Bilježnik Bandino de Damiani. Presude 1391.–1393., svež. 4.

5. Bilježnik Raimundus de Modiis. Presude 1387.–1388, svež. 5.

6. Bilježnik Corrado da Padova. Presude 1359. ožujak – kolovoz, svež. 6.

7. Fragment neke presude 1361.–1365., 1412, svež. 7–8.

7. kut., 1. svezak

1–12. Bilježnik Teodoro de Prandino. Kancelarija kneza i rektora. Presude u građanskim parnicama, Presude i terminacije kneza, egzaminatora i obraničkih sudaca, Bilježnički zapisi 1404.–1438., svež. 1–12.

JEZIK/PISMO

Latinski, talijanski – mletački idiom; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–20: Knez Zadra, 1518.–1797.

HR–DAZD–31: Bilježnici Zadra, 1278.–1797.

BIBLIOGRAFIJA

Zadarski statut sa svim reformacijama, odnosno, novim uredbama donesenim do godine 1563./ preveli Josip Kolanović i Mate Križman. Zadar: Matica hrvatska, Ogranak ; Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1997. *** Benvenuti, Angelo de. Storia di Zara dal 1409. al 1797. Milano : Fratelli Bocca, 1944. *** Klaić, Nada; Petricioli, Ivo. Zadar u srednjem vijeku do 1409. Zadar: Filzofski fakultet, 1976. *** Raukar, Tomislav; Petricioli, Ivo; Švelec, Franjo; Peričić, Šime. Zadar pod mletičkom upravom 1409.–1797. Zadar: Narodni list : Filozofski fakultet, 1987 *** Ravančić, Gordan. Curia maior ciuilium – najstariji sačuvani registar građanskih parnica srednjovjekovnog Zadra (1351.–1353.), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU Zadar, 43 (2001.): str. 85–160. *** Popić, Tomislav. Zadarski sud Curia maior ciuilium i njegovo djelovanje. Doktorski rad, Zagreb, 2011. *** Popić, Tomislav. Izvorne cjeline srednjovjekovnih zadarskih sudskih zapisnika u arhivskom fondu Curia maior civilium, Historijski zbornik LXIV (2011.), br. 2: str. 321–376