Signatura: HR–DAZD–376

Klasifikacija: K.3.

Naziv fonda: Kuzma Vučetić

Vrijeme nastanka gradiva: 1292.–1948.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 33 kut.; 3,3 d/m

Stvaratelj: Kuzma Vučetić

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Don Kuzma Vučetić, svećenik i povjesničar amater (Hvar, 5. III. 1864. – 4. IV. 1948.). Osnovnu školu i niže razrede gimnazije završio je u Hvaru kod svećenika. Posljednja tri razreda gimnazije pohađao je u Splitu. U Zadru je završio bogosloviju i tečaj pedagogije. Tečaj katehetike i metodike pohađao je u Splitu. Dubrovački biskup Vodopić zaredio ga je za svećenika 1888. godine. Iste je godine imenovan pomoćnikom supetarskog župnika Luke Papafave, kasnije hvarskoga biskupa. Godine 1892. imenovan je koralnim vikarom, nedjeljnim propovjednikom i kancelarom u Hvaru. Po nalogu Ordinarijata od 1897. do 1908. za tisak je priređivao dijecezanski kalendar. Uz sve svoje službene obveze istraživao je i prepisivao stare spise, pa ga je Tade Smičiklasu uzeo za suradnika u pripremi Diplomatskog zbornika. U Hvaru je razvio i živu društvenu djelatnost. Bio je tajnik Javne dobrotvornosti, pomoćnik upravitelja Pobožne zaklade (legati pii) Hvarskog kaptola i upravitelj dobara Opatije u Komiži. Nakon smrti hvarskog povjesničara Jakoba Bogića, postaje nadarbenikom Sv. Kuzme i Damjana u Hvaru. Bio je kapelan benediktinki i bratovštine Sv. Križa u Hvaru, član Mjesnog školskog vijeća i općinski vijećnik. Kao član društva Cursalon pomogao je da se talijanski pravilnik zamijeni hrvatskim. Bio je predsjednik Seoske blagajne, predsjednik Hrvatskog tamburaškog društva „Hektorović“ te potpredsjednik Higijeničkog društva. Podupirao je osnivanje pučke čitaonice i držao predavanja iz povijesti. Po političkom usmjerenju bio je narodnjak i na izborima kandidat Hrvatske narodne stranke.

Godine 1908. premještan je s rodnog otoka na Brač za upravitelja župe Nerežišće. Tu je nakon četiri godine izabran za natpopa. Ondje je dočekao i umirovljenje 1931. Imenovan je počasnim konzistorijalnim savjetnikom i počasnim kanonikom. Godine 1914. posredovanjem don Frane Bulića izabran je za dopisnika C. kr. Središnjeg povjerenstva za spomenike u Beču. Sudjelovao je na arheološkom kršćanskom sastanku u Splitu, a 1900. godine na onome u Rimu. Na Braču je sudjelovao s dr. M. Vrsalovićem na sakupljanju bračke pisane baštine, dopisivao se s don Franom Bulićem i Grgom Novakom. Svoje umirovljeničke dane proživio je kod nećaka u Splitu i Starom Gradu, gdje je umro 4. travnja 1948. godine. Za života je objavljivao u listu Katolička Dalmacija, Novo doba i Bulletino di archeologija e storia dalmata.

POVIJEST FONDA

Arhivsko gradivo ovog fonda nastalo je djelatnošću Kuzme Vučetića kao svećenika, njegovom društvenom djelatnošću i sakupljanjem starih dokumenata po Braču i Hvaru. Kada je dr. Stjepan Antoljak neposredno nakon Drugog svjetskog rata obilazio Dalmaciju u svrhu utvrđivanja stanja arhivskoga gradiva na terenu, posjetio je Hvar i u Starom Gradu ostarjelog svećenika don Kuzmu. U svom službenom izvješću naveo je da se radi o vrijednom gradivu te da ga je don Kuzma, budući da je bio bez sredstava za život, spreman prodati. On nije uspio dočekati da se to dogodi, jer su Stjepan Antoljak i Šime Jurić u pregled gradiva došli poslije njegove smrti. Gradivo je pregledano, otkupljeno od Kuzminih nasljednika i preneseno u Državni arhiv u Zadru (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 31/1949). Gradivo je nesređeno u svežnjevima dočekalo 2000. godinu kada je izrađen inventar.

SADRŽAJ

Vučetićeva zbirka arhivskog gradiva nezaobilazan je izvor u proučavanju crkvene i svjetovne povijesti otoka Brača i Hvara, ali i Dalmacije općenito. Gradivo je svrstano u 10 serija.

Prva serija – Osobni spisi sadrži osobne dokumente, kao što su zapisi o školovanju, biografija Kuzme Vučetića napisana povodom pedesete obljetnice mlade mise, zapisi o službovanju. U toj seriji kao zasebna cjelina nalaze se Vučetičevi govori, članci, predavanja, koncepti i skice za povijesne tekstove. Drugu podseriju čine zapisi nastali njegovim svećeničkim djelovanjem pri Kaptolu u Hvaru i kao župnika na Braču, te zapisi vezani uz pustinjački samostan Blaca, Dračevicu, samostan Sv. Ivan u Povljima i Sv. Ruzarija u Škripu. Sačuvani su i dokumenti pojedinih bratovština, sudski spisi vezani za imovinu crkve, ubiranje crkvene desetine te propovijedi. Podserija „društvena djelatnost“ sadrži zapise nastale Vučetićevim društvenim i karitativnim djelovanjem. Ovoj podseriji pridruženi su i zapisi koji se odnose na njegovu političku djelatnost. Posljednja podserija je Korespondencija: primljena i poslana pisma, koncepti pisama i razglednice.

Druga serija – Historiografija sadrži preglede povijesti, bibliografije povijesnih radova, prijepise iz tiskanih izvora koji se odnose na povijest Crkve, Dalmacije, političku i crkvenu povijest Brača i Hvara, prijepise isprava od 13. do 18. stoljeća. U ovoj seriji nalazi se zbirka pergamena koje je Vučetić sakupio i transkribirao (transkripti su odloženi uz izvornik). Najstarija je oporuka Vida Galella iz 1294. godine, a kronološki prva sljedeća oporuka Ioanisa de Nassisa iz 1425. te kao posljednji u ovoj podseriji dukal iz 1790.

Treća serija – Crkveni spisi sadrži izvorne dokumente za povijest bračke i hvarske Crkve u rasponu od 1436. godine do 20. st. Ova serija podijeljena je na devet podserija: spisi pojedinih biskupa, samostana i župa, sudski spisi o imovini Crkve, spisi eremita u Blacama, spisi o pustinjačkom samostanu u Dračevici, spisi o crkvenoj desetini i sl.

Četvrta serija – Upravni spisi sadrži dokumente iz razdoblja od 1551. do 20. st., a odnose se na spise nastale djelovanjem pojedinih građanskih institucija. Ta je serija razvrstana u četiri podserije: Mletačka uprava, Prva austrijska uprava, Francuska uprava i Druga austrijska uprava. Ta dokumentacija sadrži zapise o raznim upravnim poslovima, odlukama upravnih tijela, izvadak iz katastika, spise zdravstvenog ureda, tiskane parnice, upute pokrajinskih vlasti u Zadru za školstvo i zdravstvo. Ovi zapisi odnose se najvećim dijelom na područje Hvara, Brača i Omiša.

Peta serija – Škrip odnosi se na povijest mjesta Škrip, a sadrži kneževe odluke vezane uz Škrip, bilježničke spise, dopise općinskih vlasti iz Supetra upućene lokalnim vlastima u Škripu, zapise o samostanu Sv. Rozarija, bratovštine Blažene Djevice Marije, bratovštine Sv. Sakramenta, Bratovštine sv. Rozarija, zapise o gradnji nove crkve u Škripu, isprave o davanju u najam dobara crkve u Škripu, te spise seoskog glavara Ivana Nikolića. Nije razjašnjeno zbog čega je sačuvana tolika količina (6 kutija) dokumenata koja se odnosi na mjesto Škrip.

Šesta serija – sadrži spise obitelji Bertuzzi, de Filipis, Gazzari, Jakša, Levanti, Rafaeli i Vlahović u rasponu od 1582. do 1868. godine.

Sedma serija – Proglasi podijeljena je na proglase upravnih organa, crkvene proglase i proglase povodom smrti.

Osma serija – Književnost sadrži prijepise i prijevode tekstova europske književnosti.

U devetoj seriji – Rukopisi cjelovito su prepisani tekstovi pojedinih autora i oni su smješteni u Zbirku rukopisa HR–DAZD–479. Neki od tih rukopisa su poznati i vrijedni, kao što je djelo Alesandra Gazzarija „Avvenimenti storici di Lesina, copendiati in tre libri acione di Alessandro Gazzari nobile di Lesina“ nastalo u 17. st.

Posljednja serija – Miscellanea sadrži jednu kutiju zapisa koje nije bilo moguće razvrstati ni u jednu od navedenih serija.

POPIS GRADIVA

1. Osobni spisi, 1864.–1946., kut. 1–2

2. Historiografija (tekstovi o crkvenoj i svjetovnoj povijesti i prijepisi dokumenata), 1294.–20. st., kut. 3–4

3. Zapisi za crkvenu povijest Hvara i Brača, 1436.–1884., kut. 5–15

4. Zapisi o povijest mletačke, francuske, austrijske uprave Brača i Hvara, 1551.–1914., kut. 16–24

5. Zapisi o povijesti mjesta Škrip, 1619.–1851, kut. 25–30

6. Spisi pojedinih obitelji, 1582.–1868., kut. 31

7. Proglasi, kut. 32

8. Književnost, kut. 33

9. Rukopisi, prebačeni u Zbirku rukopisa HR–DAZD–479

10. Miscellanea, 19.–20. st., kut. 33

JEZIK/PISMO

Talijanski, njemački, hrvatski; latinica, glagoljica

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički inventar.

DOPUNSKI IZVORI

Jedan dio ostavštine don Kuzme Vučetića čuva se u Kaptolskom arhivu u Hvaru, pod oznakom XV.14. To su bilješke i izvorni dokumenti za povijest Hvarske biskupije. Drugi svezak se nalazi u Arhivu Centra za zaštitu kulturne baštine Hvara pod oznakom Mali fondovi 224.

BIBLIOGRAFIJA

Dokoza, Serđo. Inventar fonda don Kuzme Vučetića u Državnom arhivu u Zadru, Prilozi povijesti otoka Hvara, 11 (2002), str. 221–261