[0018] Općina Trogir (12. st.– 1797.)

Signatura: HR–DAZD–18

Klasifikacija: A.1.2. 4.

Naziv fonda: Općina/Komuna Trogir

Vrijeme nastanka gradiva: 1312.–1797.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 204 kut.; 34,60 d/m

Stvaratelj: Općina/Komuna Trogir (Commune Tragurii)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Vidi Dalmatinske općine/komune 1409.–1797.

U ranom srednjem vijeku Trogir je s ostalim romanskim gradovima u okviru bizantske teme Dalmacije civitas kojemu je na čelu gradski prior i biskup. Od druge polovice 9. st. Trogir plaća „tribut mira“ hrvatskim vladarima radi osiguranja dobrosusjedskih odnosa. Početkom 12. st. (1105.) ulazi u sastav ugarsko–hrvatske države. Međutim, Bizant i dalje ima aspiracije na Trogir sve do 1180. godine. Trogir 1123. razaraju Saraceni, a 1171. Mlečani. U Trogir se od najezde Tatara sklanja Bela IV. i potvrđuje ranije privilegije Trogiranima.

Trogir prvi put priznaje vrhovnu vlast Mletačke Republike između 1322. i 1358. godine. Venecija imenuje gradskoga kneza između mletačkih plemića, revidira statut, a sve nove odredbe trebao je potvrditi dužd u Mlecima. Prema statutu gradom upravlja Veliko vijeće (Curia maior). Svi punoljetni plemići bili su članovi toga Vijeća. Malo vijeće (Curia minor) imalo je 4 suca i 4 vijećnika. U to vrijeme u Trogiru je postojalo i Tajno vijeće ili Vijeće dvadesetorice (Consilium secretum, Consilium XX.), sastavljeno od 8 članova Vijeća i 12 plemića, zvanih sapientes, koje je biralo Veliko vijeće. Tajno vijeće raspravljalo je o važnijim poslovima grada. Zadarskim mirom 1358. godine Trogir ponovno dolazi pod vlast hrvatsko–ugarskih kraljeva. Poslije teške opsade i bombardiranja Trogira nisu morali priznati mletačku vlast 1420. godine i ostao je pod vladavinom Serenissime do pada Republike 1797. godine.

Razdoblje mletačke vlasti (do 1797.) unosi znatne promjene u društveni i gospodarski razvitak grada. Kneza i kapetana grada imenuje Veliko vijeće u Mlecima, a sve važnije odluke potvrđivao je mletački dužd. Od 15. do 17. stoljeća do samoga zaleđa grada prostirala se turska vlast. Međutim, ne prekida se trgovačko posredništvo Trogira između zaleđa i Jadrana.

POVIJEST FONDA

Nakon propasti Mletačke Republike gradivo Općine Trogir dospjelo je u ured općine. U vrijeme francuske uprave reorganizacijom bilježništva Vicko Dandolo je osnivao pri općini arhive u kojima se čuvalo arhivsko gradivo. Arhiv Općine Trogir čuvao se u zgradi općine i u Kotarskome sudu. U proljeće 1943. izbio je požar u kojemu je uništen dio gradiva. Nakon požara u kolovozu 1943., Arhiv općine Trogir brodom je prebačen u Zadar gdje je ukrcano u jedrenjak Laura preko Rijeke prebačeno u Veneciju. Gradivo je vraćeno 1949. godine i pohranjeno u Državnom arhivu u Zadru. Dio koji je ostao u Trogiru prikazala je Danica Božić–Bužančić u članku Arhivsko spomeničko blago Trogira, (Mogućnosti 27 (1980), br. 10/11, str. 1147–1155). U inventaru općine Split iz mletačkoga razdoblja, koji je redigirala Danica Božić–Bužančić nalaze se dijelovi gradiva Općine Trogir, najvećim dijelom onaj koji je nastao radom fiskalne komore. (Danica Božić–Bužančić, Inventar arhiva stare splitske općine, Split 1969.)

Osnovno sređivanje obavljeno je i sastavljen sumarni inventar u prvoj polovici 20. stoljeća prema knezovima. Gradivo je ponovno sređivano 1981. i izrađen je sumarni inventar. U istome fondu se i dalje nalaze bilježnički spisi te spisi blagajnika (Camera fiscalis) kao i parnice u građanskim i kaznenim predmetima. Virtualno smo u popisu gradiva prikazali gradivo kneza, bilježnika i fiskalne komore. Iz arhivskoga fonda koji se prvotno zvao „Arhiv Trogira“ izdvojeno je 5 kutija gradiva nastaloga djelatnošću bračke obitelji Dominis (vidi HR–DAZD–351) i 6 kutija gradiva iz vremena francuske uprave 1806.–1814. (HR–DAZD–86: Kraljevska poddelegacija vlade Trogir i HR–DAZD–87: Inspektorat za bogoštovlje kantona Trogir). Popisano je i gradivo koje se nalazi u fondu Općine Split, a koje je evidentirala Danica Božić–Bužančić u inventaru splitske općine.

Gradivo Općine Trogir je identificirano i popisano, ali nisu oblikovane serije. U popisu koji ovdje donosimo izdvojeni su: kao 1. skupina bilježničke isprave i oporuke, 2. skupina je gradivo kneževe kancelarije, djelomično sačuvano (Proclamationes, Extraordinaria, mandata, contralitterae), zatim kancelarije blagajnika (Camera fiscalis), kaznene parnice (Criminalium), građanske parnice (Civilium). Potrebno je izvršiti reviziju sređenosti i oblikovati serije.

SADRŽAJ

Fond se sastoji od sudskih spisa, oporuka, bilježničkih spisa, općinskih spisa, spisa trogirskih knezova i raznih spisa (1322.–1797.). Spisi Kneževe kancelarije sadrže dopisivanje s Vladom u Mlecima i drugim općinama, popise oružja, streljiva, izvozne i uvozne dozvole, naloge za isplatu, promet soli, izvanredne poslove (extraordinaria). Potrebna je revizija sređenosti gradiva.

POPIS GRADIVA

Gradivo je složeno kronološki, prema knezovima.

KNEZOVI OPĆINE TROGIR

  1. Luca Tron 1421.–1424.
  2. Marcus Zeno 1435.–1436.
  3. Gabriel Barbadico 1444.–1447.
  4. Thoma Minoto 1447.–1448.
  5. potknez Pietro Marcello 1448.–1449.
  6. Lodovico Diedo 1449.–1450.
  7. Benedictus Contareno 1450.–1454.
  8. Giovanni Mauro 1458.–1461.
  9. Lupicinus de Rippa 1465.–1468.
  10. Carolus Capello 1468.–1470.
  11. Aloisio Lando 1470.–1471.
  12. Francesco Lippomano 1473.–1477.
  13. Alvise Barbarigo 1493.–1496.
  14. Aloysius Aurio 1510.–1513.
  15. Alexander Georgio 1518.–1521.
  16. Dominicus Pizzaman 1521.–1524.
  17. Marco Donato 1527.–1530.
  18. Aloysio Calbo 1530.–1535.
  19. Iohannes de Gartenibus 1545.–1548.
  20. Leonardus Contareno 1551.–1554.
  21. Augustus Bembo 1563.–1564.
  22. Matheus Pizzaman 1564.–1567.
  23. Alexander Bollani 1567.–1569.
  24. Antonio Longo 1571.–1573.
  25. Nicolò Priolo 1573.–1576.
  26. Thoma Marin 1581.–1582.
  27. Francesco da Mosto 1582.–1585.
  28. Alvise Michiel 1588.–1590.
  29. Dolfino Dolfin 1590.–1593.
  30. Girolamo Minio 1596.–1598.
  31. Alvise Bembo 1601.–1604.
  32. Ambrogio Corner 1604.–1606.
  33. Alvise Morosini 1606.–1609.
  34. Domenico Contarini 1609.–1611.
  35. Agostino Tron 1611.–1614.
  36. Francesco Tron 1614.–1616.
  37. Gabriel Morosini 1616.–1619.
  38. Filippo Molin 1619.–1621.
  39. Angelo Gabrieli 1621.–1623.
  40. Lorenzo Tiepolo 1624.
  41. potknez Girolamo Zane 1624.–1626.
  42. Alessandro Diedo 1626.–1627.
  43. Lorenzo Minio 1627.–1630.
  44. Marco Molin 1630.–1632.
  45. Giovanni Antonio Foscarini 1632.–1635.
  46. Bernardino Malipiero 1635.–1638.
  47. Lorenzo Foscarini 1638.–1641.
  48. Andrea Corner 1641.–1643.
  49. Davide Trevisan 1643.–1646.
  50. Girolamo Marcello 1646.–1647.
  51. Nicolò Zane 1647.–1649.
  52. Andrea Trevisan 1649.–1651.
  53. Antonio Mocenigo 1651.–1653.
  54. Giovanni Battista Foscarini 1653.–1654.
  55. Andrea Gritti 1654.–1656.
  56. potknez Giovanni Barbarigo 1658.–1659.
  57. Marco Malipiero 1659.–1662.
  58. potknez Francesco Corner 1662.–1663.
  59. Francesco Molin 1663.–1668.
  60. Dionisio Pisani 1668.–1670.
  61. Bernardo Gritti 1670.–1672.
  62. Federico Priuli 1672.–1675.
  63. Marco Loredan 1675.–1676.
  64. Antonio Diedo 1676.–1679.
  65. Zuanne Priuli 1679.–1681.
  66. Alvise Foscarini 1681.–1684.
  67. Giovanni Battista Bembo 1684.–1687.
  68. Andrea Bembo 1687.–1689.
  69. Michele Venier 1689.–1692.
  70. Francesco Grioni 1692.–1694.
  71. Zorzi Pizzamano 1694.–1697.
  72. Luca Priuli 1697.–1700.
  73. Marco Barbarigo 1700.–1702.
  74. Marco Balbi 1702.–1705.
  75. Angelo Balbi 1705.–1708.
  76. Paolo Vitturi 1708.–1711.
  77. Giovanni Paolo Dolfin 1711.–1713.
  78. Antonio Querini 1713.–1716.
  79. Pietro Donato 1716.–1719.
  80. Vicenzo Contarini 1719.–1722.
  81. Giovanni Battista Contarini 1722.–1724.
  82. Giovanni Gottardo Catti 1724.–1726.
  83. Leopoldo Curti 1726.–1729.
  84. Marco da Riva 1729.–1732.
  85. Andrea Pasqualigo 1732,–1735.
  86. Francesco Badoer 1735.–1737.
  87. Zuanne Querini 1737.–1740.
  88. Santo Marin 1740.–1743.
  89. Pietro María Corner 1743.–1746.
  90. Girolamo Cicogna 1746.–1748.
  91. Andrea Soranzo 1748.–1751.
  92. Girolamo Bragadin 1751.–1753.
  93. Lazzaro Ferro 1753.–1757.
  94. Francesco Diedo 1757.–1759.
  95. Trifon Barbaro 1759.–1761.
  96. Zuanne Bragadin 1761.–1765.
  97. Francesco Diedo 1765.–1767.
  98. Pietro Soranzo 1767.–1770.
  99. Alvise Balbi 1770.–1773.
  100. Zan Battista Badoer 1773.–1776.
  101. Enrico Dandolo 1776.–1779.
  102. Zaccaria Canal 1779.–1781.
  103. Alessandro Dolfin 1781.–1784.
  104. Zilio Minio 1784.–1786.
  105. Francesco Loredan 1786.–1789.
  106. Pietro Antonio Bembo 1789.–1792.
  107. Zuanne Corner 1792.–1795.
  108. Santo Contarini 1795.–1797.

Spisi Općine Trogir 1385.–1796.

Inventari i oporuke 1370.–1803.

Spisi Kneževe kancelarije 1570.–1797.

Spisi Velikoga i Maloga dvora: građanski i kazneni sudski postupci (Criminalia, Civilia) 1312.–1797.

Bilježnički zapisi Općine Trogir 1326.–1684.

Blagajnikova kancelarija (Camera fiscalis) – dijelovi koji se nalaze u arhivskom fondu Općine Split 1585.–1797. (vidi Danica Božić–Bužančić, Inventar Arhiva stare splitske općine, Split 1969).

Blagajnički dnevnici, police i nalozi za isplatu, promet soli, prihodi i rashodi Fiskalne komore, evidencija pobiranja desetine, knjige oružja i streljiva, knjige rashoda i izdataka, platni nalozi, nalozi skladištu streljiva,

JEZIK/PISMO

Latinski, talijanski – mletački idiom; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar s popisom gradiva prema knezovima.

DOPUNSKI IZVORI

U Muzeju grada Trogira čuvaju se izvornici notarskih zapisa Trogira iz 14. St. koje je objavio Miho Barada te Zbirka Pergamena. Mikrofilm pergamena čuva se u HDA. U Arhivu HAZU u Zagrebu nalazi se dio notarskih zapisa iz 13. st pod signaturom II.c.68, a u vlasništvu obitelji Petrić iz Trogira nalazi se jedan svežanj notarskih spisa iz 13 i 14 st.

U HR–DAZD–15: Splitska općina/komuna nalazi se dio gradiva Općine Trogir. To je gradivo ovdje iskazano.

BIBLIOGRAFIJA

Andreis, Mladen. Trogirsko plemstvo do kraja Prve austrijske uprave u Dalmaciji (1805.), Trogir, 2006.***Božić–Bužančić, Danica. Arhivsko spomeničko blago Trogira, Mogućnosti 27 (1980.), br. 10/11: str. 1147–1155. *** Pederin, Ivan. Acta politica et economica Comunis Tragurii, Starine 60 (1987.): str. 101–177. *** Schmidt, Heinrich Felix. Dalmatinische Stadtbücher, Zgodovinski canopi: Kosov zbornik, sv. 6–7 (1952.–1953.): str. 330–387. *** Statut grada Trogira / preveli Marin Berket, Antun Cvitanić i Vedran Gligo. Split: Književni krug, 1988. *** Trogirski spomenici. Dio I: Zapisci pisarne Općine Trogirske, sv. I: od 26. X. 1263. do 21. V. 1273. / priredio Miho Barada. Zagreb: JAZU, 1948. *** Trogirski spomenici. Dio I: Zapisci pisarne Općine Trogirske, sv. II: od 31. I. 1274. do 1. IV. 1294. / priredio Miho Barada. Zagreb: JAZU, 1950. *** Trogirski spomenici. Dio II: Zapisnici Sudbenog dvora Općine Trogirske, sv. I: od 8. VIII. 1266. do 6. XII. 1299. / priredio Miho Barada. Zagreb: JAZU, 1950. *** Trogirski spomenici: zapisci Kurije grada Trogira od 1310.–1331. = Acta Curiae Communis Tragurii ab 1310. usque 1331. / prepisao i uredio Miho Barada, opsežnim bilješkama popratio Marin Berket. Split: Književni krug, 1988.